Male šanse da gorivo pojeftini
31. Dec 2010
Domaće naftno tržište početkom naredne godine, što znači za svega nekoliko dana, očekuje velika promena: biće moguće uvoziti derivate nafte (što dosad nije bilo dozvoljeno, izuzev evrodizela). Naime, već nekoliko godina u Srbiju se uvozi nafta, koja se prerađuje u rafinerijama Naftne industrije Srbije, ali od 1. januara započinje otvaranje naftnog tržišta. Potrošače najviše interesuje kako će se to odraziti na cenu litra goriva, a iako se za sada ne može precizno odgovoriti na to pitanje, ne bi trebalo odmah, od 1. januara 2011. godine, očekivati nagli pad cene goriva. Naime, do pojeftinjenja evrodizela, koji se odranije uvozi na domaće tržište, nije došlo.
Uporedo s ovom promenom, i cene goriva menjaće se drugačije nego sada. Naime, više se neće formirati na osnovu odgovarajuće uredbe jer je Vlada Srbije, uz donošenje odluke o slobodnom uvozu nafte i naftnih derivata od 1. januara 2011. godine, donela i odluku o slobodnom formiranju njihove cene na srpskom tržištu. Kako je rekao ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić, ova istorijska odluka Vlade trebalo da znači ne samo kvalitetnije snabdevanje već i niže cene derivata u Srbiji. Uz to, Škundrić smatra da će ta odluka uticati na ubrzanje modernizacije NIS-a, koji bi, po njegovom očekivanju, tebalo da bude jedan od najkonkurentnijih. Inače, uz poštovanje pravilnika koji propisuju kvalitet goriva, oni koji žele da posluju na naftnom tržištu moraće da obezbede i odgovarajući skladišni prostor od 5.000 kubnih metara, na više lokacija, dok je na jednom mestu neophodno imati najmanje dva skladišta od 500 kubnih metara.
Dakle, izvesno je da će za desetak dana situacija na domaćem naftnom tržištu biti drugačija jer su potrošači do sada, ma gde da su sipali gorivo, u rezervoare sipali derivate proizvedene u NIS-ovim rafinerijama (osim evrodizela, koji se proizvodi u Srbiji, ali ne dovoljno za potrebe tržišta, pa se mora uvoziti). Od naredne godine učesnici na naftnom tržištu u prilici su da biraju da li će nastaviti da kupuju gorivo od NIS-a (što su do sada jedino i mogli) ili će se odlučiti na to da derivate kupuju van Srbije. Sigurno je da će prilikom donošenja odluke biti važno koliko to košta i kakav je kvalitet jer valja preduzeti sve što je moguće da se potrošač vraća na istu pumpu. A to se pre svega može učiniti konkurentnom cenom i visokim kvalitetom derivata. Uz to, nije zanemarljiv ni kvalitet ni nivo usluge s kojom se potrošač na konkrentnoj pumpi suočava, pa je u poslednje vreme sve više novih, prostranih, moderno uređenih benzinskih pumpi na kojima je ponuda daleko veća nego što je paleta derivata.
Ipak, ne treba očekivati da će istog dana kada bude dozvoljen uvoz derivata tržište i biti potpuno liberalizovano, a da će put Srbije krenuti ogromne količine goriva iz okruženja. Liberalizacija tržišta svakako doprinosi većoj konkurenciji i višem kvalitetu goriva, ali je ovaj proces postepen. Naime, put kojim uskoro kreće Srbija mnoge zemlje su već prošle, a putovanje do potpune liberalizacije može potrajati više godina. Važno je i neophodno započeti put i obezbediti otvaranje tržišta, a kako će se liberalizacija naftnog tržišta odvijati u našoj zemlji i koliko će trajati, ne može se reći jer ne važe ista pravila za sva tržišta pošto ni tržišta nisu ista.
D. Mlađenović – Dnevnik








.png)


