Revolucija u kočnom sistemu predstavljena je pre 50 godina na Salonu automobila u Frankfurtu, u jesen 1969. godine. Automobilska industrija je u to vreme bila u procvatu. Tehnološka kompanija Continental, takođe je imala svetsku premijeru: ITT-Teves predstavio je MK I, prvi sistem koji optimalno dozira silu kočenja umanjujući rizik od blokiranja točkova (ABS). Sistem je bio baziran na integrisanim strujnim kolima zasnovanim na tehnologiji analognih kola i koristio se za regulisanje kočnog pritiska.
Četrdeset godina Golfa
08. Apr 2014


Volkswagen ove godine slavi 40. rođendan najuspješnijeg evropskog automobila svih vremena: Golfa. Do danas je prodato više od 30 miliona primeraka najprodavanijeg modela. Golf je oduvek bio prava slika tehničkog napretka. Potpuno nebitno ima li turbomotor, motor s direktnim ubrizgavanjem, električni ili plug-in hibridni pogon, ima li ABS, ESP, XDS ili 4Motion, nudi li automatsku regulaciju rastojanja, City funkciju kočenja u nuždi, multikolizionu kočnicu, da li reč o automatskom klima-uređaju, Dynaudio-sound sistemu, ekranu osetljivom na dodir sa senzorom približavanja, nudi li varijantu opreme Trendline, Comfortline ili Highline, GTI, GTD ili GTE – Golf je uvek bio onaj koji je najvažnije automobilske tehnologije i trendove našeg vremena učinio dostupnim svima.
Prvi serijski Golf sišao je 29. marta 1974. godine s montažnih traka u Wolfsburgu. Tamo gde je decenijama dominirala Buba motorom postavljenim pozadi, započela je nova epoha: epoha napred poprečno ugrađenog motora i prednjeg pogona. Golf I koji je dizajnirao Giorgio Giugaro i koji je obeležio dizajn marke Volkswagen trebalo je da kao naslednik Bube koja je bila proizvedena u više od 21,5 miliona primeraka nastavi uspešnu istoriju do tada najprodavanijeg automobila na svetu. I to se ostvarilo: već u oktobru 1976. godine mogao je da se proslavi milioniti primerak Golfa. Sledili su prvi Golf GTI 1976. godine, Golf Cabriolet 1979. godine i Golf GTD 1982. godine.
U avgustu 1983. godine na tržištu se pojavio Golf II. Reč je bila o Golfu u kojem su uspeh postigli katalizator sa regulatorom (1984.), sistem protiv blokiranja točkova (ABS, 1986.) i servoupravljač u Golf klasi i prvi put imao je pogon na sve točkove (syncro, 1986.). Trećom generacijom Golfa Volkswagen je u avgustuu 1991. godine pokrenuo novu eru bezbednosti. Golf III je s jedne strane bio prvi tip serije modela koji je od 1992. godine imao prednje vazdušne jastuke. S druge strane ostvaren napredak u oblasti konstrukcije karoserije doveo je do znatnog poboljšanja karakteristika kod sudara. Dalje tehničke prekretnice serije modela bili su prvi motor sa šest cilindara (VR6), uređaj za regulaciju brzine (tempomat), prvi dizel motor s dirketnim ubrizgavanjem goriva (TDI, 1993.), novi Cabriolet, novi pogon na sve točkove (syncro II) i prvi Golf Variant.
Golf IV je 1997. godine unapredio temu bezbednosti: najbolji primer je uvođenje sistema ESP. Volkswagen je 1998. godine predstavio prvi Golf s pogonom na sve točkove s Haldex spojnicom – Golf 4Motion. Volkswagen je 2002. godine uveo model Golf R32 koji je mogao da postigne brzinu od 250 km/h – ovaj vrhunski serijski model prvi put je debitovao s revolucionarnim menjačem s dvostrukom spojnicom (DSG). Peta generacija Golfa bila je generacija čija je udobnost, dinamika i kvalitet 2003. godine ostavila iza sebe i poneke konkurente više srednje klase. To se odnosilo i na oblast bezbednosti. Prvi put je po želji Golf mogao da se isporuči s bočnim vazdušnim jastucima u zadnjem delu automobila – zajedno sa šest serijskih vazdušnih jastuka (prednji, bočni napred, vazdušni jastuci za glavu) u automobilu nalazilo se osam zaštitnih vazdušnih jastuka. U pogledu udobnosti i dinamike Golf V je 2006. godine postigao veliki napredak zahvaljujući svojoj novoj zadnjoj osovini s četiri spone, sedmostepenom DSG menjaču, Bi-Xenon glavnim svetlima, panoramskom pomičnom krovu i prvom Twincharger motoru na svetu (TSI) s turbopunjačem i kompresorom. Godine 2006. pojavio se takođe Golf Plus, 2007. godine CrossGolf, novi Variant i izuzetno ekonomični model Golf BlueMotion (4,5 l/100 km).
U Golfu VI se od 2008. godine koristilo sve više TSI motora, osim toga došlo je do promene kod turbodizel motora (TDI) – od tehnike ubrizgavanja pumpa brizgaljka na Common-Rail sistem za više dinamike s manjom potrošnjom. Predvodnik je ovde bio drugi Golf BlueMotion s prosečnom potrošnjom od samo 3,8 l/100 km, odnosno 99 g/km CO2. Novi sistemi podrške (između ostalog regulacija dugih svetala Light Assist, sistem pomoći pri parkiranju Park Assist, itd.) učinili su Golf najnaprednijim modelom.
Volkswagen je 4. septembra 2012. godine proslavio svetsku premijeru sedme generacije Golfa. Težina je smanjena za do 100 kilograma. Zavisno od motora, potrošnja u odnosu na prethodni model mogla je da se smanji za maksimalno 23 odsto. Novi Golf TDI BlueMotion1 troši prema novom evropskom ciklusu vožnje (NEFZ) samo 3,2 l/100 km (analogno 85 g/km CO2). Volkswagen je osim toga opremio Golf brojnim novim i delomično serijskim sistemima podrške. Godine 2014. Volkswagen je elektrifikovao kompaktnu klasu: na raspolaganju se već nalazi e-Golf2 s električnim pogonom i autonomijom kretanja od 190 kilometara. Na jesen će da se pojavi novi Golf GTE3, njegov plug-in hibridni pogon postigao je prosečnu potrošnju od samo 1,5 l/ 100 km i autonomiju na električni pogon od 50 kilometara.
Golf je model marke Volkswagen s najviše proizvedenih primeraka svih vremena. U leto 2013. sedma generacija je doživela i 30-milioniti proizvedeni primerak. Aktuelna serija modela proizvodi se na lokacijama u gradovima Wolfsburg, Zwickau, Foshan (Kina) i Puebla (Meksiko).









.png)


