Predložene izmene zakona o garanciji u Nemačkoj mogle bi da dovegu do skoka cena polovnih automobila u toj zemlji za oko 10 do 20 odsto, ali i kraja prodaje starijih polovnjaka. To bi moglo da utiče i na naše tržište, jer se veliki broj automobila iz Nemačke uvozi u Srbiju. Nemačko Državno udruženje nezavisnih trgovaca motornim vozilima pobunilo se protiv tih izmena i obratilo se nemačkim vlastima zbog posledica koje bi izmene zakona mogle da donesu.
Lane prodato 26.000 novih i 100.000 polovnih automobila
25. Jan 2018

U Srbiji je u 2017. godini prodato 26.900 automobila i lakih komercijalnih vozila, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova. To predstavlja rast od oko 15,5 odsto na godišnjem nivou. Najprodavniji brend je domaći Fiat s gotovo 4.000 automobila, a zatim Škoda, Volkswagen, Renault, Ford, Opel, Dacia i Toyota. Ipak, najviše se prodaju polovni automobili, godišnje oko 100.000.
Uvoznici i dalje misle da na njihovu prodaju, a i na ekologiju, utiče nekontrolisani uvoz polovnjaka sa Zapada, koji je prošle godine dostigao 120.000 vozila. To su većinom automobili proizvedeni od 2001. do 2008. godine, čija prosečna cena na našem tržištu ne prelazi 2.500 evra.
Međutim, to su i ekološki najneprihvatljiviji automobili s visokim kilometražama i isluženim katalizatorima, koji se često s njih skidaju, pa ćemo uskoro imati problem da će u većim gradovima morati da se uvedu restrikcije za ulaz automobila u centar.
– Radi se o tome da je zagađenje opasnim otpadom koje je sada pronađeno alarmantno objavljeno u medijima, ali ovo što se dešava sa zagađenjem motornim vozilima mislimo da je nepremostivi problem – ističe dr Miloš Petrović, predsednik Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.
Vrednost zagađenja u gradovima, na primer u Beogradu, kada nema košave, bude i do 14 puta veća od dozvoljene. Ukupno za pet godina dobili smo više od pola miliona polovnjaka sa Zapada s tendencijom daljeg rasta.
Uvoznici automobila apeluju na nadležne da se kupcima koji žele da kupe ekološke automobile, hibride i električne, daju subvencije koje postoje u susednim zemljama. Na primer, u Hrvatskoj subvencije su i do 9.000 evra.
Podaci pokazuju da kod nas gotovo da nema sredine: kupuju se ili najjeftiniji ili najskuplji automobili. Svaki sedmi automobil je iz grupe premijum brendova, što znači da je njegova cena iznad 25.000 evra.
U Beogradu je registrovano čak 70 odsto novokupljenih automobila. Oni koji imaju, ne štede, pa tako u Beogradu ima pet novih registrovanih automobila čija je cena iznad 300.000 evra.
– Alternativni pogoni su velika tema u Zapadnoj Evropi već poslednjih sedam do osam godina – kaže Robert Lukić, direktor Toyota Srbija. – Mi smo tek u začetnoj fazi i svi u automobilskoj branši, kao i naši građani, želimo da se po tom pitanju osvestimo i da uhvatimo korak s Evropom.
Dnevnik-D. Urošević








.png)


