Jedan od jačih argumenata zagovornika električnih automobila su niži operativni troškovi u odnosu na benzinske ili dizel automobile. Međutim, nije baš sve tako jednostavno. Argument da su servisi jeftiniji svakako stoji, a činilo se da je nesporna i ušteda na osnovu pogonskog goriva - struja naspram naftnih derivata. Međutim, ADAC je dokazao suprotno. Naime, posedovati električni automobil u toj zemlji i nije tako jeftino, barem iz perspektive punjenja i plaćanja odgovarajuće cene električne energije.
Pešaci ugroženi i na pešačkim prelazima
02. Apr 2014

Pešaci su jedna od najugroženijih kategorija učesnika u saobraćaju. Njihovo stradanje posebno je izraženo u niže i srednje razvijenim zemljama, u koje spada i Republika Srbija.
U periodu od 2001. do 2012. godine u Srbiji je ukupno nastradalo gotovo 45 hiljada pešaka. Od ovog broja, 2.813 pešaka je izgubilo život, preko 13 hiljada doživelo je teške telesne povrede, a preko 28 hiljada njih je lakše povređeno. Prema preliminarnim rezultatima, u 2013. godini na putevima u našoj zemlji poginulo je 165 pešaka, 10 više nego u 2012. Izazivači saobraćajnih nezgoda u kojima stradaju pešaci su pretežno vozači motornih vozila.
Kako greške i okolnosti koje neposredno doprinose nastanku saobraćajnih nezgoda u kojima stradaju pešaci nisu uvek do kraja razjašnjene, Agencija za bezbednost saobraćaja i internet portal www.polovniautomobili.com sproveli su istraživanje na osnovu kojeg je utvrđeno kako se pešaci ponašaju u saobraćaju i sa kakvim se problemima suočavaju. U istraživanju je učestvovao veliki broj ispitanika, tačnije 21.914 ljudi.
Interesantan je podatak da oko dve trećine ispitanika dnevno prepešači svega do 3 km, što je oko pola sata hoda. Dominantno se pešači zbog svakodnevnih obaveza, i to u periodu između 9 i 12 časova ujutro i 18 i 22 časa uveče.
Loše osvetljeni prelazi i ulice najrizičnija mesta za pešake
Kada je u pitanju poštovanje propisa, tek oko četvrtine ispitanika izjavilo je da ulicu uvek prelazi na pešačkom prelazu, dok ostali to čine u zavisnosti od toga da li je „zebra“ blizu ili se do nje mora dodatno pešačiti, što ih opredeljuje da ulicu pređu na za njih najzgodnijem mestu. Na semaforisanim raskrsnicama, oko polovine ispitanika izjavilo je da za prelazak ulice čeka da se upali zeleno svetlo za pešake, dok veoma mali broj njih, svega oko 1% nikada ne čeka paljenje zelenog svetla.
Jedan deo ankete posvećen je stavovima ispitanika u vezi sa rizicima kojima su kao pešaci svakodnevno izloženi. Prema njihovom mišljenju, mesta povećanog rizika za pešake su na prvom mestu loše obeleženi ili osvetljeni pešački prelazi.Loše osvetljene ulice, odnosno puteve ispitanici takođe visoko rangiraju u pogledu rizika pešaka. Ovako izražen stav svakako je opomena lokalnim vlastima i upravljačima ulične i putne mreže da sprovedu neophodne mere da se ovi nedostaci u što kraćem roku otklone. Pešački prelazi u blizini objekata velike atrakcije, poput tržnih i sportskih centara i sličnih lokacija, kao i oni koji su udaljeni od mesta gde je pešacima najpodesnije za prelazak ulice su takođe izdvojeni kao posebno rizična mesta.
Preko polovine ispitanika bilo u rizičnoj situaciji
Zabrinjavajući podatak koji je dobijen kroz ovo istraživanje je da se preko polovine ispitanika našlo u rizičnoj situaciji dok je prelazilo ulicu na obeleženom pešačkom prelazu, što podupire konstataciju da su vozači dominantni izazivači saobraćajnih nezgodasa pešacima. Tek jedan od deset ispitanika se u takvoj situaciji našao prilikom prelaska ulice van obeleženog pešačkog prelaza.
I pored toga što se iz odgovora ispitanika moglo zaključiti da rizici kojima su kao pešaci svakodnevno izloženi nisu proizvod njihovog pogrešnog ponašanja, prilikom rangiranja najčešćih uzroka nastanka saobraćajnih nezgoda, na prvom mestu našla se „nepažnja i neopreznost pešaka“, dok su se iza ovog uzroka našli „neprilagođena brzina vozila“, „nepažnja vozača“, „nepoštovanje propisa od strane pešaka“ i „nepropuštanje pešaka od strane vozača“.
Značaj rezultata ovog istraživanja je to što su na osnovu njih izdvojeni ključni problemi u vezi sa stradanjem pešaka u saobraćaju i prepoznata odgovornost činilaca u sistemu bezbednosti saobraćaja.U vezi sa tim, rezultati ovog istraživanja su osnov i za dalje aktivnosti Agencije na zaštiti pešaka kao jedne od najranjivijih kategorija učesnika u saobraćaju.
Jedan od prvih koraka jetelevizijski spot posvećen bezbednosti pešaka u saobraćaju koji je pripremila Agencija, sa ciljem da se i na ovaj način utiče na svest i ponašanje vozača prema pešacima, kao i samih pešaka u saobraćaju. Spot jedostavljen televizijskim kućama širom Republike Srbije.








.png)


