Mercedes-Benz Vision EQ Silver Arrow omaž rekorderu W 125

06. Sep 2018

Mercedes-Benz Vision EQ Silver Arrow
Na plaži Pebble u Kaliforniji, Mercedes-Benz otkrio je Vision EQ Silver Arrow. Automobil je prikazan za vreme Monterey Car Week, događaja koji privlači ljubitelje automobila i kolekcionare iz čitavog sveta, a posebno interesovanje izazvalo je predstavljanje modela Vision EQ Silver Arrow.


U enterijeru dominiraju tradicionalni, visokokvalitetni materijali poput prave kože, poliranog aluminijuma i orahovog drveta. Digitalni kokpit direktno ukazuje na budućnost: uključuje zakrivljeni panoramski ekran s projekcijom ogledala, kao i ekran osetljiv na dodir integrisan u upravljač.


Automobil karakteriše progresivni luksuz. On proizlazi iz kombinacije namernog sukoba digitalnih i analognih elemenata, kao i besprekornog spajanja intuitivnog i fizičkog dizajna. Ravnomerna silueta dugačka je oko 5,3 metra, a samo je metar visoka.


Struktura karoserije automobila je od karbonskih vlakana, a Vision EQ Silver Arrow kreće se na pneumaticima 255/25 R 24 na prednjoj osovini i 305/25 R 26 na zadnjoj. Potvrđujući Mercedesovu pažnju za detalje, partner Pirelli pomogao je da se razviju i posebni pneumatici.


Vision EQ Silver Arrow koncipiran je kao električni automobil. Ova srebrna strela ima snagu od 550 kW (750 KS). Baterija u voznom sistemu ima korisni kapacitet od oko 80 kWh i omogućuje radijus kretanja od preko 400 km.

 

Mercedes-Benz Vision EQ Silver ArrowMercedes-Benz Vision EQ Silver ArrowMercedes-Benz Vision EQ Silver ArrowMercedes-Benz Vision EQ Silver Arrow

 

Caracciola u Silver Arrow

Rudolf Caracciola
U vreme Olimpijskih igara u Berlinu, 1936. godine Daimler-Benz, tvorac automobila, slavio je svoj 50. rođendan. Tradicionalno posvećen takmičenjima, kompanija je imala dodatni motiv za lansiranje senzacionalnog automobila. U saradnji s jednim od tada najboljih vozača Rudolfom Caracciolom na šasiji prvog Silver Arrow trkačkog automobila W 25 usavršena karoserija glatka kao ni jedna pre, a točkovi su u velikoj meri integrisani u "telo" automobila. Ideja je došla od mladog dizajnera Josefa Müllera. Nakon sastanka u vazdušnom tunelu proizvođača vazduhoplova Zeppelina u Friedrichshafenu, u januaru 1935. godine napisao je memorandum s jasnim zaključkom: u budućnosti biće neophodno prekrivanje točkova za dostizanje velikih brzina. Caracciola je imao izbor između dva vetrobranska stakla i zbog bolje vidljivosti odlučio se za ravno.


Caracciola je ovim automobilom postigao brzinski rekord, prosečna brzina bila je 366,9 km/h, a apsolutni rekord 372,102 km/h.

 


Ime i prezime
Komentar