Miloš Pavlović, odbornik Narodne stranke u Skupštini Beograda izjavio je da je sistem nadzora parkiranja "Oko sokolovo" uveden "na osnovu nezakonitih i protivustavnih odluka" i najavio da će pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti, a od Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu tražiti da budu stavljene van snage odluke o Komunalnoj miliciji.
Globalizacija automobilske industrije
21. Oct 2019
Automobilska industrija, kao jedna od najprofitabilnijih privrednih grana, pretrpela je znatne promene početkom XXI veka, čemu je u velikoj meri doprinela digitalizacija i ekologija. Sada je već izvesno da električni automobili sve više preuzimaju primat.
Prema istraživanju kompanije KPMG, do 2030. godine svega pet odsto automobila biće proizvedeno u Zapadnoj Evropi, što znači da će doći do pada proizvodnje sa sadašnjih 13,1 miliona na 5,4 miliona godišnje. Istraživanje je, takođe, pokazalo da će u Kini da bude prodato 40 odsto svih automobila na svetu, kao i da će prodaja automobila u Kini da se poveća za 10 miliona na 33 miliona vozila.
Stručnjaci procenjuju da će prva tradicionalna autotehnologija, koja će da nestane iz proizvodnih pogona, da budu dizel motori. Ovo je prilično alarmantna prognoza za neke regione i proizvođače, kao na primer indijske autokompanije, gde je udeo dizel motora na tržištu veći od 60 odsto. Taj proces odvijaće se usporeno, iako je u svetu sve više gradova, koji zabranjuju vožnju automobilima sa dizel motorima. Tako na primer Pariz, Atina, Madrid i Meksiko Siti doneli su odluku da do 2025. godine zabrane dizele i da umesto toga daju podsticaje za upotrebu ekološki podobnih vozila. Broj nemačkih gradova koji uvode ovakve zabrane sve je veći.
U izveštaju, koji je prošle godine objavila Evropska agencija za okolinu, navodi se da je preko 400 hiljada preuranjenih smrti u EU prouzrokovano zagađenjem vazduha. Procenjeno je da zdravstveni trošak zbog te vrste zagađenja godišnje iznosi do 900 miliona evra. Stoga se podržavaju ulaganja automobilske industrije u proizvodnju hibrida i sve većeg broja vozila na električni pogon. Međutim bez ukrupnjavanja samostalni proizvođači teško da će moći da prežive visoke razvojne troškove električnih automobila i sve tržišne izazove.
U ovom trenutku svetom vladaju globalni automobilski koncerni, navodimo ih ne po tržišnoj snazi nego po abecednom redu.
Automobilski koncerni
BMW Group: BMW, Mini, Rolls-Royce i BMW Motorrad
Daimler AG: Mercedes-Benz, Smart, Mercedes-Benz Trucks, Freightliner, Fuso, Western Star, Bharatbenz (Indija), Mercedes-Benz Vans, Mercedes-Benz Buses, Setra, Thomas Built
Fiat Chrysler Automobiles: Fiat, Chrysler, Dodge, Jeep, Ram, Alfa Romeo, Fiat Professional, Lancia, Maserati
Ford: Ford, Lincoln
General Motors: Autobaojun (Kina), Buick, Cadillac, Chevrolet, GMC, Holden, Jiefang (Kina, komercijalna vozila), Wuling (Kina)
Honda: Honda, Acura
Hyundai Motor Company: Hyundai, Kia, Genesis
PSA (Peugeot Société Anonyme): Peugeot, Citroen, DS, Opel, Vauxhall
Renault-Nissan-Mitsubishi: Renault, Nissan, Mitsubishi, Dacia, Alpine, Infiniti, Datsun, Lada, Renault-Samsung, Venucia (Kina)
Toyota Motor Corporation: Toyota, Lexus, Hino (komercijalna vozila), Daihatsu
Volkswagen Group: Volkswagen, Audi, Bentley, Bugati, Lamborghini, Porsche, Seat, Škoda, MAN, Scania, Volkswagen Commercial Vehicles, Ducati
Tata (Indija): Tata, Jaguar Land Rover, Tata Daewoo (komercijalna vozila)
Zheijang Geely (Kina): Geely Auto, Volvo, Lotus, Proton, London EV Company, Polestar, Link & Co, Yuan Cheng Auto (komercijalna vozila), Terrafugia (leteći taksi).









.png)


